Izvršna vlast
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Izvršna vlast provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. U općem smislu, izvršnu vlast čini vlada. Zavisno od političkog sistema na čelu vlade može biti premijer (Velika Britanija i druge) ili predsjednik (SAD i druge). Neke države su hibridi, što znači da imaju i premijera i predsjednika (Francuska, BiH i druge). Bosna i Hercegovina je unikatna zemlja jer ima tri člana Predsjedništva (bošnjački, hrvatski i srpski predstavnik) i dva premijera (za Federaciju Bosne i Hercegovine i za Republiku Srpsku). Pored toga ima i Vijeće (Savjet) ministara sa predsjedavajućim Savjeta ministara na čelu. Osim toga Republika Srpska ima svoje ministre, dok svaki kanton (njih 10) u Federaciji BiH ima svoje ministre. To čini Bosnu i Hercegovinu jednom od zemalja sa najvećom[nedostaje referenca] administracijom na planeti u odnosu na broj stanovnika.
Ponovo, zavisno od političkog sistema zavisi i moć vlade. U SAD-u predsjednik nema nikakve veze sa zakonodavnom vlašću (Kongresom) ili sa sudskom vlašću (Vrhovnim Sudom). Neki teoretičari tvrde da pošto predsjednik bira sudije na Vrhovnom Sudu on ima utjecaj na njih. Međutim, ovo je riješeno time da predsjednik ima pravo da bira novog sudiju tek kada jedan od prijašnjih umre ili ode u penziju (sudije u Vrhovnom Sudu rade doživotno) i da nema pravo smjenjivati sudije koje rade. U Velikoj Britaniji situacija je drugačija. Vlada u Velikoj Britaniji ima direktan utjecaj na zakonodavnu vlast (Dom Naroda-The House of Commons) i na sudsku vlast (Dom Lordova- The House of Lords). Razlog tome je što u vladi premijera sjedi i Lord Savjernik (The Lord Chancelor). Čovjek koji drži tu poziciju radi u Domu Lordova (sudska vlast- ima pravo zapošljavati i smjenjivati sudije), sjedi u Domu Naroda (zakonodavna vlast) ali također ima mjesto i u kabinetu vlade (izvršna vlast). Ovaj politički organ (Lord Chancelor) je najstariji u Velikoj Britaniji (osnovan je prije 1000 godina), međutim njegova pozicija smeta liberalnoj demokratiji Velike Britanije. Radi toga u posljednje vrijeme laburistička stranka, zagovara ukidanje pozicije Lorda Savjetnika i izdvajanje sudija iz Doma Lordova koje bi stavio u Vrhovni Sud sličan onome u SAD-u.