Ivan Štraus (24. juli 1928 – 24. august 2018) bio je bosanskohercegovački arhitekt slovenskog porijekla.

Ivan Štraus
Muzej zrakoplovstva, Beograd
Rođenje (1928-07-24) 24. juli 1928.
Smrt24. august 2018(2018-08-24) (90 godina)
NacionalnostBosanac
ZanimanjeArhitekt
Član ANUBiH i SANU

Biografija uredi

Rođen u Srbiji, odrastao u Banjoj Luci, Ivan Štraus je započeo arhitektonske studije u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektnoskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu a pobjedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima.

  • 1984 – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine[1]
  • 2012 – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti [2]
  • 9 august 2013 – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture[3]

O Štrausu su pisali:

"Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist. ... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984) [4]

"Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati iline sviđati; nju spoznajmo dozivljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.[4]

Realizirani projekti uredi

Od realiziranih projekata ističu se:

Arhitekt Štraus se istakao kao projektant značajnih sakralnih objekata:

  • Dzamija u Oranu – međunarodni konkurs 1988
  • Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987
  • Župna crkva u Brčkom
  • Crkva u Dubravama
  • Crkva u Petrićevcu
  • Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999

O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu." [5]

Nagrade na arhitektonskim natječajima uredi

Domaće nagrade (Jugoslavija i Bosna i Hercegovina) uredi

  • Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada.
  • Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada
  • Biblioteka i dječije pozoriste, Banja Luka / BiH – 1974, prva nagrada
  • Dom Armije, Derventa / BiH – 1977, prva nagrada
  • Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982, prva nagrada
  • Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000, prva nagrada
  • Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000, prva nagrada

Međunarodne nagrade uredi

  • Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964 (sa Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada
  • Opera u Sofiji / Bugarska – 1973 (sa Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada
  • Velika džamija, Oran / Alžir (sa Halidom Muhasilovićem) – 1985 – prva nagrada

Izložbe uredi

Izlagao je kako na domaćoj tako i na internacionalnoj sceni.
1973. i 1974. samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu
1986 i 1987 – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu.
Kolektivne izlozbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine".

Knjige uredi

  • Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977.
  • 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture - 1987.
  • Arhitektura XX vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" – 1987, sa grupom autora
  • Arhitektura Jugoslavije - 1991.
  • Sarajevo – l'architecte et les barbares" – Paris, 1994.
  • Arhitekt i barbari - 1995.
  • Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945 do 1995 – 1998
  • Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013.

Nagrade uredi

  • 1965. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;
  • 1973. – Republička nagrada "Borbe" za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu
  • 1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus
  • 1990. – Savezna nagrada "Borbe" za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu

Vanjski linkovi uredi

Reference uredi

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 2. 2013. Pristupljeno 29. 8. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 Arhivirano 18. 3. 2017. na Wayback Machine,
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 9. 2013. Pristupljeno 29. 8. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ a b Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002
  5. ^ Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic