Hrvatsko primorje

Hrvatsko primorje je historijski naziv za područje od istočnih granica Rijeke, kao autonomnog Corpusa Separatuma, do ispod Karlobaga, tj. do sela Tribanj, zaselak Mandalina u velebitskom podgorju[1], gdje graniči sa Dalmacijom. Naziv je nastao kao odgovor na termin Ugarsko primorje, kada je spomenuto područje postalo jedini izlaz ondašnje uže Hrvatske na more. Pokrajinu Hrvatsko primorje se razlikuje od naziva hrvatsko primorje koji se odnosi na čitavo primorje koja pripada Republici Hrvatskoj.

Hrvatsko primorje sjeverno od Jurjeva
Karlobag

Područje Hrvatskog primorja obuhvata gradove Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi Vinodolski, Senj i Karlobag. Najvažniji grad u Hrvatskom primorju je Senj, nekada najveći grad u Hrvatskom primorju koji gubi pomorski primat u 19. vijeku u korist Rijeke.

Između dva svjetska rata u sastavu Hrvatskog primorja se nalazi i Sušak, koji se u to vrijeme razvija u najznačajniji lučki grad u tom dijelu Kraljevine SHS. Nakon drugog svjetskog rata i priključenja Rijeke Hrvatskoj Sušak i Rijeka 1948. postaju jedan grad - Rijeka, ali Rječina ostaje zapadna granica Hrvatskog primorja.

Poggled sa Novog Vinodolskog na istočni dio Hrvatskog primorja

Od 1990-ih Hrvatsko primorje je podijeljeno između tri żupanije: Zadarske, Ličko-senjske i Primorsko goranske županije koju čini zapadni dio Hrvatskog primorja, Gorski kottar, kvarnerska ostrva, riječko primorje (od Rječine do Preluke), istočni dio Krasa i sjeveristočna Istra.

Geografija uredi

Hrvatsko primorje se geografski dijeli u dvije cjeline, sjeverozapadni dio koji se stere od Novoga do Rječine, a karakteriziraju ga niža brdovita kultivirana područja od kojih je najvažnija plodna Vinodolska dolina. Jugoistočni dio je uzak pojas uz more, podvelebitska kraška golet, koja je strmim Velebitom odvojen od unutrašnjosti. Senjska vrata i planinski prevoj iznad Karlobaga su omogućili cestovnu povezanost s unutrašnjosti Hrvatske, a time i razvoj ta dva grada.

Orema unutrašnjosti graniči s Gorskim kotarom i Likom,a prema zapadu s povijesnom regijom Julijom te prema istoku s Dalmacijom.

Također pogledajte uredi

Izvori uredi

  1. ^ Enciklopedija JLZ 3, Zagreb 1977