Wikipedia

Hipomen

mitski lik

U grčkoj mitologiji, Hipomen (starogrčki: Ἱππομένης), također poznat kao Melanion (starogrčki: Μελανίων ili Μειλανίων),[1] bio je sin Arkadijskog Amfidame [2] ili kralja Megareja od Onkesta [3] i muž Atalante. Poznato je da je bio jedan od Hironovih učenika i da je nadmašio druge učenike u svojoj željnosti da se nosi sa teškim izazovima.[4] Natpisi ga spominju kao jednog od kalidonskih lovaca.[5]

Ime Hipomen se također može odnositi na oca Leimonea.
Atalanta i Hipomen, Guido Reni, c. 1622 – 1625.

Mitologija uredi

 
Kip Hipomena Gijoma Kustoa Starijeg.

Glavni mit o Hipomenovom udvaranju Atalanti, koji su ispričali Pseudo-Apolodor,[2] Ovidije,[6] Servije,[7] i Higin[8], bio je sljedeći.

Hipomen se zaljubio u Atalantu, djevicu lovkinju kojoj se jako nije svidjela ideja da se uda. Nakon upozorenja od proročanstva o udaji, izjavila je da onaj ko želi da je oženi treba da je pobijedi u trci (i sama je poznata kao brza trkačica), a da će oni koji pokušaju i izgube biti kažnjeni smrću na licu mjesta. Druga verzija (koju je pratio Higin) bila je da je njen otac želio da se ona uda, ali ona nije. Pristala je na trke protiv svojih udvarača jer je mislila da nikada neće izgubiti.

Atalanta se utrkivala sa svim svojim proscima i nadmašila sve osim Hipomena, koji ju je pobijedio lukavstvom, a ne brzinom. Hipomen je znao da sa Atalantom ne može pobijediti u poštenoj trci, pa se molio Afroditi za pomoć (boginji se u međuvremenu nije svidjelo Atalantino zanemarivanje ljubavi).

Afrodita mu je dala tri zlatne jabuke – koje su proizašle iz njenog svetog stabla jabuke u Tamazu, na Kipru, prema Ovidiju,[9] ili iz vrta Hesperida prema Serviju – i rekla mu da ih ispušta jednu po jednu da odvrati pažnju. Atalanta. Poslije svake od prve dvije jabuke, Atalanta je uspela da povrati vodstvo, ali kada je stala za treću, Hipomen je pobijedio u trci. Trebale su mu sve tri jabuke i sva njegova brzina, ali Hipomen je konačno bio uspješan, pobijedivši u trci i Atalantinu ruku.

Atalantu i Hipomena je Kibela pretvorila u lavove za kaznu nakon seksa u jednom od njenih hramova u koji su ušli da se odmore tokom svog putovanja do Hipomenove kuće (Grci su verovali da se lavovi ne mogu pariti sa drugim lavovima, već samo sa leopardima). Ovidije i Servije sugerišu da je Hipomen zaboravio da oda počast Afroditi koja je obećala da će mu pomoći, pa ih je tokom boravka u Kibelinom hramu Afrodita natjerala na seks nakon što su poludjeli od požude, znajući da će to uvrijediti Kibelu, i to je zaista rezultiralo time da ih je Kibela (ili Zeus prema Higinu) preobrazila u lavove. Nakon toga su vukli Kibelinu kočiju, koju Servije izjednačava sa samom Zemljom.

Prema nekim izveštajima, Hipomen (Melanion) je bio Partenopejev otac;[10] drugi pak navode da je Atalanta imala sina od Aresa ili Meleagra prije braka s Hipomenom.[11]

Bilješke uredi

  1. ^ "Melanion" koriste Apolodor, 3.9.2, Pausanija, 3.12.9; "Meilanion" se javlja kod Ksenofonta (On Hunting 1.2 & 7); "Hipomen" se pojavljuje u Teokritu, Idila 3,40; Euripida (kao što je navedeno u Biblioteci l. c.; Euripidovo djelo o kojem je riječ nije sačuvano) i kod većine rimskih autora. Ovidije u Ars Amatoria (2.188) i Propercije, Elegije 1.1.9, koriste Milanion, očigledno latinski pravopis za "Meilanion". Moguće je da su Melanion, sin Amfidamin, i Hipomen, sin Megarejev, bili dvije različite figure koje se naizmjenično pojavljuju u istoj ulozi.
  2. ^ a b Apollodorus, 3.9.2
  3. ^ Ovid, Metamorphoses 10.605; Hyginus, Fabulae 185
  4. ^ Xenophon, On Hunting 1.2 & 7
  5. ^ Corpus Inscriptionum Graecarum 8139 & 8185a
  6. ^ Ovid, Metamorphoses 10.560–707
  7. ^ Servius, Commentary on Virgil's Aeneid 3.113
  8. ^ Hyginus, Fabulae 185
  9. ^ Ovid, Metamorphoses 10.644
  10. ^ Apollodorus, 3.6.3; Pausanias, 3.12.9
  11. ^ Hyginus, Fabulae, 70, 99, 270 for Meleager; Ares suggested as a possibility in the Bibliotheca 3. 9. 2

Reference uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hipomen&oldid=3517022"