Heraldika

Heraldika, (grboslovlje), je pomoćna historijska nauka o grbovima.

Heraldika je odraz nepismenog srednjeg vijeka. U srednjem vijeku kad su vitezovi nosili oklope i kacige, vrlo teško su se međusobno raspoznavali. Zbog toga su počeli nositi znamenja (grbove) vladara kojima su bili potčinjeni. Naročito tokom krstaških ratova se takva "moda" proširila po cijeloj Evropi. Ubrzo je broj različitih grbova toliko narastao da kraljevi nisu više mogli pamtiti koji je koji. Umjesto njih, grbove su pratili heraldičari. Oni su za vrijeme bitaka stajali pored kraljeva i pojašnjavali im koji vojnici pripadaju kojem velikašu i na čijoj strani se bore.

Još tada, iz 11. do 13. vijeka vijeka datiraju prva heraldička pravila. Prvo i osnovno pravilo je da grb mora biti prepoznatljiv. Iz ovog su izvučena neka praktična pravila. Boja ne smije ići uz boju, a metal ne smije ići uz metal (metali su inače srebro i zlato, tj. bijela i žuta.). Zatim, koriste se samo čiste boje, ne pastelne ili nejasne, kako bi se i na velikoj daljini razlikovale.

Punjenje je ono što je unutar grba, najčešće životinja, biljka ili tvrđava, odnosno bilo koji predmet.

Ako se stručnim jezikom opiše grb, po tom tekstualnom opisu može se nacrtati kako grb približno izgleda. Taj opis se naziva blazon, i prilično je jednostavan, s tim što je potrebno poznavati terminologiju, koja je mješavina francuskih, engleskih i latinskih naziva.

Pravila heraldike uredi

Heraldika ima jako stroga pravila. Ako se neki grb ne pridržava heraldičkih pravila onda se taj grb amblem.

Veličina grba uredi

Postoje 3 veličine grba:

Mali grbovi se sastoje samo od štita.
Srednji grbovi se sastoje od štita, krune iznad štita, i često takođe ima i lentnu ispod ili iznad grba kojoj piše naziv grada, države ili nosioca grba, ili moto nosioca grba.
Veliki grbovi se sastoje od krune, lentne, kacigu, čuvare grba, plašt i zastave.

Podjela štita uredi

Podjela štita

U heraldici svaka podjela štita ima značenje. Postoji mnogo podjela štita neki od njiih su:

Chief - Horizontalna traka na gornjem dijelu štita.
Pale - Vertikalna traka koja prolazi kroz centar štita.
Fess - Horizontalna traka koja prolazi kroz sredinu štita.
Pall - Dvije dijagonalne trake koje se u pola štita sastavljaju u jednu vertikalnu traku u sredini štita.
Chevron - Dvije dijagonalne trake koje se sastavljaju u sredini štita
Pile - Polje u obliku slova "v".
Krst/Križ
Saltire - Dvije dijagonalne trake koje se prekrštavaju u sredini štita.

Motivi na grbu uredi

U heraldici postoje dvije vrste motiva, mrtvi živi.

Neki od živih motiva su: Lavovi, orlovi, lisice, sove, vukovi, medvjedi, bikovi i slično.
Neki od neživih motiva su: Cvijetovi, krila, mačevi, vage, rogovi, listovi i slično.