Havana je glavni grad Kube. Sa svojih 2,1 milion stanovnika ona je najveći grad u Karibima. Havana je osnovana 1515, a glavnim gradom Kube, tadašnje španske kolonije, postala je 1607. godine. Havana ima dugu i raznoliku historiju čiji tragovi ljudskog obitavanja na ovom prostoru datiraju prije više od 7.000 godina. U moderno doba Španci grade naselje već 1515. godine, ubrzo nakon Christophera Columbusa i ranih španskih istraživača, u potrazi za alternativnim putem do Indije, otkrivši Kubu i manja ostrva u Karipskom moru. Rast Havane kao važne pomorske luke razvijao se prirodno, od loših vremenskih uslova zaštićena luka i razvija kao glavna Španska luka tzv. Novog svijeta. Priliv afričkih robova desio se dok je Kuba bila pod britanskom vladavinom od 1762. godine, za kojim slijedi 60 godina vladavine SAD-a počevši od 1898. U prvoj polovini 20. vijeka Havana je bila popularno odredište za američke turiste.

Havana
El Capitolio
El Capitolio
Službeni grb {{{službeno_ime}}}
Grb
Lokacija {{{službeno_ime}}}
DržavaKuba Kuba
ProvincijaCiudad de La Habana
Površina
 • Grad721,01 km2
Nadmorska visina59 m
Stanovništvo (2006)
 • Grad2.400.000
 • Urbano područje2.700.300
 • Metropolitansko područje3.120.000
Poštanski broj10xxx-19xxx
Pozivni broj(+53) 7

1. januara 1959. kontrolu nad ovim ostrvskim narodom preuzima revolucionarni vođa Fidel Castro usprkos diktatu Monroeve doktrine. Nakon uspona Fidela Castra na vlast Kuba postaje poznata širom svijeta zbog svoje ključne uloge u svjetskoj politici u drugoj polovini 20. vijeka. Tokom Hladnog rata između Sovjetskog Saveza i SAD-a, Kuba je 1962. godine bila u središtu pažnje tokom kubanske raketne krize. Nakon hlađenja raketne krize, Kuba pod Castrom izvozi komunističke revolucije u mnogim zemljama širom Južne Amerike i Afrike.

Havana je grad velikog arhitektonskog karaktera. Stara Havana i njegova utvrđenja su proglašena od strane UNESCO-a svjetskom baštinom 1982. godine. Međutim, grad je izgubio mnogo od svog sjaja dijelom zbog resursa zemlje koji su usmjereni ka ruralnim područjima ostrva. Osim toga, trgovina Kube sa Sovjetskim savezom je praktično održavala kubansku ekonomiju. Nakon ekonomskog kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine ekonomija Havane je bila gotovo osakaćena.

Budućnost ekonomije Havane je vezana uz sreću vlade Kube. Na početku 21. vijeka, ova nacija pokušava da napreduje nakon desetljeća pod komunističkim i socijalističkim sistemom. Kuba, nakon što je Fidel Castro predao kontrolu vlade njegovom bratu Raulu Castru, pokušao je da ponovo uspostavi odnose sa razvijenim ekonomskim zemljama. Ekonomski motor koji je dugo postojao u Havani ima potencijal da se ponovo pokrene nakon pozitivnih ekonomskih reformi.[1] Havanin međunarodni aerodrom se zove Jose Marti International Airport.

Historija uredi

Republikanski period i Post-revolucija uredi

Geografija uredi

Klima uredi

Obilježja grada uredi

Arhitektura uredi

Značajni objekti uredi

Grb uredi

Kultura uredi

Stara Havana uredi

Kineska četvrt uredi

Vizuelne umjetnosti uredi

Pozorište uredi

Festivali uredi

Ekonomija uredi

Industrija uredi

Turizam uredi

Trgovina i finansije uredi

Transport uredi

Administracija uredi

Javna uprava uredi

Demografija uredi

Siromaštvo i siromašna naselja uredi

Infrastruktura uredi

Obrazovanje uredi

Zdravstvo uredi

Službe uredi

Sport uredi

Poznati ljudi iz Havane uredi

Međunarodni odnosi uredi

Također vidjeti uredi

Zabilješke uredi

Reference uredi

Reference uredi

</references>


  Nedovršeni članak Havana koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.