Grah je naziv za sjemenke nekoliko biljaka iz porodice mahunarki (Fabaceae).

Grah
(Rod Phaseolus)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedFabales
PorodicaFabaceae
RodPhaseolus

Na svijetu postoji oko 70 vrsta ovog povrća. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja sazrijeva u jesen. Kao i sve mahunarke, sadrži mnogo bjelančevina, ali su one fiziološki nepotpune, što znači da im nedostaju aminokiseline koje su neophodne za ljudski organizam. Ovaj nedostatak lahko se nadoknađuje upotrebom žitarica u ishrani.

Hranidbena vrijednost lomljenog graha na 100g (3,5oz)

Upotreba uredi

Hijacint grah
Psophocarpus tetragonolobus (krilasti grah).
Polje „širokog graha“, odnosno bobaa (Vicia faba), pred berbu.
The Beaneater (1580.-1590)
"Čovjek koji jede grah", (Annibale Carracci).
Kuhani grah.
Prikaz količine vlakana i proteina na 100g mahunarki.
Veličina kruga je proporcionalna sadržaju željeza. Iz ovog pregleda se vidi da su leća i grah daleko najzdraviji, dok soja i grašak imaju najmanje hranljivih sastojaka po obroku.
Bob (Vicia faba), u SAD poznat kao grah fava.

U bosanskohercegovačkoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku čorbe i/ili kisela salata (sa lukom). Kuha se sa sušenim mesom i/ili drugim povrćem.

U vegetarijanskoj kuhinji grah je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina.[3]

Naziv grah, u raznim dijelovima svijeta označava nekoliko biljaka koje pripadaju različitim rodovima iz porodice Fabaceae. Najbitniji rodovi su Phaseolus, Vigna, Psophocarpus, Calia i Canavalia. Najčešće se odnosi na jestivi dio biljke, obično žitarice, kao sušeni grah, ali u nekim vrstama se bere prije zrelost, kao što su grah i grašak.

Vrste graha uredi

 
“Šareni poni“: sorta (Phaseolus vulgaris).

Pojam grah obuhvata više rodova i (pod)vrsta:

Zajedničko obilježje različitih vrsta Fabaceae, koje se obično svrstavaju pod imenom '’’grah" su:

  • jednogodišnje zeljaste biljke penjačice ili patuljci (popularni “čūčo”),
  • njihovi plodovi,
  • sjemenke bogate škrobom i proteinima, a imaju duguljast oblik, više ili manje izdužen i često bubrežast,
  • sposobne za biološku fiksaciju dušik.

Različite vrste graha uredi

Rod Phaseolus uredi

Grah uredi

Obični grah (Phaseolus vulgaris) je vrsta jednogodišnje biljke, porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Uzgaja se zato što ima važnu ulogu u ljudskoj ishrani kao izvor škroba i proteina. Izraz "grah" obuhvata one jestive dijelove koji se zovu žitarica (grah) ili plodove, koji se također zovu grah ili "snap" (‘’mange-tout’’).

Grah trešnjo uredi

Skerletni grah “trkljaš” (Phaseolus coccineus) je jednogodišnja baštenska biljka koja je imenovana po boji ljetnih cvjetova, ili za određene sorte, kao što je povrće sa jestivim sjemenkama.

Lima grah uredi

Lima grah (Phaseolus lunatus) je jednogodišnja biljka koja se uzgaja u toplim zemljama kao žitarica i jede kao povrće kao što je grah.

Tepari grah uredi

Grah “Tepary” (Phaseolus acutifolius) je zeljasta biljka koja se gaji u suhim okruženjima, južno od Sjeverne Amerike. Kultiviran je u vremenima prije dolaska Kristofora Kolumba, što su činili starosjedilački narodi (Indijanci), koristeći ga za ljudsku i životinjsku ishranu.

Rod Vigna uredi

Adzuki grah uredi

Adzuki (Vigna angularis) je lozasta biljka koja se široko uzgaja u istočnoj Aziji zbog jestivih sjemenki. Ovo je jedna od najukusnijih vrsta crvenog graha, a najviše se konzumira u obje tjesnate kuhinje u Aziji.

Karakol uredi

Karakol grah (Vigna caracalla) je biljka penjačica porijeklom iz tropskih krajeva Srednje i Južne Amerike, uzgajana za ukrasne svrhe.

Kilometarski grah uredi

Dvorišni izduženi grah (Vigna unguiculata, sesquipedalis) je zeljasta biljka penjačica, uzgajana kao povrće sa zrnevljem i kao žitarica. Može uspijevati kao međukultura posađena s kukuruzom koji služi kao zaštita.

Mat grah uredi

Grah mat (Vigna aconitifolia) je jednogodišnja biljka otporna na sušu (kserofit). Ova zeljasta biljka sa malim žutim cvjetićima i duboko usječenim listovima, koja se uzgaja u sušnim područjima Azije zbog sićušnih jestivih sjemenki, u rasponu boja od svijetlo smeđe do tamnosmeđe-crvenkaste.

Mungo grah uredi

Grah Mungo ili zeleni Mungo (Vigna radiata) je jednogodišnja biljka porijeklom sa Indijskog potkontinenta, koja se uzgaja kao povrće. Ima jestive sjemenke poput graha. Čest je sastojak u kineskoj kuhinji.

Rižasti grah uredi

Vigna umbellata je zeljasta bilka porijeklom iz tropske Azije, uzgaja se naročito u Kini, kao mala žitarica za hranu.

Crni gram uredi

Crni gram grah (Vigna mungo) je biljka koja se uzgaja na azijskom jugu. Naširoko se koristi za pripremu jela "dal" iz granuliranog sjemenja, cijelog ili lomljenog.

Ostali rodovi uredi

Sabljasti grah uredi

Sabljasti grah (Canavalia gladiata) je biljka koja se uzgaja u tropskim i suptropskim područjima Afrike i Azije. Nezreli plodovi biljaka iz reda ‘’Canavalia’’ (karanfilići), a jedu se kao povrće u varivima ili zasebno.

Krilasti grah uredi

Krilasti grah ili četvrtasti grašak ('’Psophocarpus tetragonolobus' ') je vrsta tropske biljke porijeklom iz Papua Nove Gvineje. Obilno raste u područjima oko ekvatora (sa ravnodnevnicom) na vrelim i vlažnim površinama. Jedan je od najboljih azotofiksatora. Svi dijelovi biljke su jestivi.

Meskal uredi

Grah Mescal (Calia secundiflora) je vrsta žbuna, porijeklom iz Južnoe Amerike, a koristi se kao ukrasna biljka. Ova biljka je halucinogena.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ http://www.ars.usda.gov/is/AR/archive/jun06/beans0606.htm?pf=1 Agricultural Research magazine.
  2. ^ "Definition And Classification Of Commodities (See Chapter 4)". FAO, United Nations. 1994. Arhivirano s originala, 12. 10. 2018. Pristupljeno 4. 1. 2016.
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

Vanjski linkovi uredi