Falanga je vojna formacija koja je korištena u drevnoj Grčkoj. Sačinjavali su je gusto poredani hopliti u pravim redovima koji čine kvadrat. Hopliti su bili naoružani kopljem dugim 3 metra tako da su i hopliti iz četvrtog reda mogli učestvovati u borbi zajedno s prvim. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 metar u prečniku i bronzanom kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama sa istoka. Kasnije taj vid borbe preuzimaju i Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak ovog vida ratovanja je njegova relativo slaba pokretljivost, pa su Grci u sukobima sa rimskim legijama redovno gubili inicijativu na bojnom polju.

Moderna rekonstrukcija grčkih hoplita koji formiraju falangu. U stvarnosti njihova oprema nije bila jednobrazna (sa izuzetkom Spartanaca) budući da je svaki vojnik sam obezbjeđivao opremu i ukrašavao je po volji

Falanga nestaje kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovo pojavila krajem 15. i početkom 16. vijeka, kad se pokazala potreba tako gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, i traje oko sto godina, da bi napokon početkom 18. vijeka zauvijek otišla u historiju.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi


  Nedovršeni članak Falanga koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.