Erinije (grčki Ἐρıνύες, Erinýes), u grčkom mitu tri božice osvete, rođene iz kapi Uranove krvi, sestre: Tizifona (osvetnica ubojstva), Alekta (nepomirljiva) i Megera (opaka pogleda), koje na zemlji i u Hadu kažnjavaju sva neosvećena zlodjela ljudi. Atributi su im zmije, zublje i bič. Eufemistički su ih nazivali eumenide (dobrohotne). Mit sadržava predodžbu o nužnosti kazne i osvete za uspostavu pravednoga reda. Kod Rimljana furije.[1]

William-Adolphe Bouguereau: Orestovo grizodušje. Oresta su Erinije progonile jer je ubio svoju majku.

Karakteristike uredi

Erinije su stare i ružne žene u crnoj odjeći sa crvenim pojasom. Oči su im podlivene krvlju, umjesto prstiju imaju su pandže, a umjesto pramenova kose zmije. Prema Euripidu, imaju krila, a u rukama zmije i buktinje. Katkad su prikazivane sa šišmišjim krilima ili psećim tijelom. Eumenide su ugodnije vanjštine, a umjesto crnine nose bijelu odjeću.

 
Erinije, reprodukcija iz 19. vijeka s antičke vaze

Tri Erinije uredi

 
Terej i Prokna okruženi Erinijama, ilustracija Ovidijevih Metamorfoza

Erinije su se rodile iz kapi krvi boga neba Urana kad ga je kastrirao njegov sin Kron. Njihova je glavna zadaća bila progoniti počinitelje zločina u kojima je pala krv i one koji su nasilno prekršili neotuđiva čovjekova prava. Uglavnom su kažnjavale zločine unutar obitelji. Od njih se nigdje nije moglo pobjeći. Svaka je vlast prema njima bila nemoćna. Čak su ih se i bogovi bojali. Stajale su i na strani pravilnosti stvari - Heraklit je rekao da bi spriječile Helija ako bi primjerice odlučio promijeniti putanju Sunca na nebu. Erinije su povezivane s Nemezidom i nametale su pravednu ravnotežu u ljudskim odnosima. Isprva je božica Nika imala tu ulogu, kao donositeljica pravedne pobjede. Kad nisu opsjedale zemaljske žrtve, živjele su u Tartaru gdje su mučile proklete duše.

Tri Eumenide uredi

Erinije su najpoznatije po proganjanju Oresta zbog ubistva svoje majke Klitemnestre koja je ubila njegova oca Agamemnona. Apolon mu je rekao da ubije ubojicu svoga oca, a on ga je poslušao. Poslije mu se molio da ga spasi od Srda. Atena se umiješala te pretvorila Erinije u pomirljive Eumenide. Vjeruje se također da su nazvane Eumenidama kao eufemizam, da se izbjegne njihov gnjev koji bi uslijedio nakon što bi bile nazvane svojim pravim imenom. Ovaj tabu neizgovaranja imena radi neizazivanja duhova i božanstava čest je u mnogim kulturama. Erinije su znane i kao Semnai ("poštovane"), Potniae ("grozne") i Maniae ("ludila") i Praxidikae ("osvetoljubive").

Ponekad se Erinije prikazuju sa zmijskim glavama, a sliče Meduzi.

Literatura uredi

Reference uredi

  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 25. 1. 2023.

Vanjski linkovi uredi