Epitalamus je leđni (dorzalni) adnji segment međumozga (diencephalon) – dijela prednjeg mozga koji sadrži i talamus, hipotalamus i hipofizu. Uključuje habenulu i njihova, međusobno povezujuća, vlakna u habenulskoj komisuri, u stria medullaris talamusa i epifizi.[1][2][3][4]

Epithalamus
(Epithalamus)
Presjek mozga u srednjoj sagitalnoj ravni. Epitalamus je označen crvenom bojom, po 'habenulskoj komisuri', 'pinealnom tijelu' i 'zadnjoj komisuri', projekcijom sprijeda koja sadrži ‘’stria medullaris’’
Identifikatori
Gray'sp.812
MeSHA08.186.211.577.200
NeuroLex IDEpithalamus
TAA14.1.08.002
A14.1.08.501
FMA62009
Anatomska terminologija

Funkcije uredi

Funkcija epitalamusa je povezivanje limbusnog sistema sa drugim dijelovima mozga. Neke funkcije njegovih komponenti uključuje lučenje melatonin epifize , koja učestvuje u cirkadijskim ritmovima i regulaciji motornih puteva i emocija.

Komponente uredi

Epitalamus se sastoji od habenulskog trougla, epifize i habenulske komisure. Povezan je sa limbusnim sistemom i baznom ganglijom.

Vrste koje posjeduju fotoreceptivnih parapinealne organe imaju asimetriju epitalmusne habenule, lijevo (dorzalno).[5]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
  2. ^ Graeme K. Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.
  3. ^ Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman, 2013.ISBN 978-1-4641-0962-1.
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  5. ^ Concha, M. L.; Wilson, S. W. (2001). "Asymmetry in the epithalamus of vertebrates". J Anat. 199 (1–2): 63–84.

Vanjski linkovi uredi