Epiderma
Epiderma (grčki: επίδερμίδα [epídermída] – "pokožica") jest zajednički naziv pokožičnog omotača tijela životinja i biljaka. Iako joj je osnovna funkcija (odvajanje organizma od vanjske okoline) istovjetna u oba carstva, građa i funkcija im se međusobno bitno razlikuju.[1][2][3]
Epiderma životinja uredi
Epiderma životinja je gornji, tj. vanjski sloj kože. To je vodootporni zaštitni omotač cijele površine tijela.
Građa uredi
Epiderma ne sadrži krvne žile, već nastaje i hrani se difuzijom derme. Glavni tip ćelija koje grade epidermu su keratinociti, melanociti, Langerhansove i Merkelsove ćelije.
Slojevi epiderme uredi
Epiderma je podijeljena na nekoliko slojeva ćelija koje su formirane mitozom u najdubljim slojevima. One se pomiču mijenjajući oblik i sastav, počinju se razlikovati i pune se keratinom.
Najviši (vanjski) sloj epiderme naziva se stratum corneum, a sadrži od 25 do 30 naslaga mrtvih ćelija. One se počinju ljuštiti i skidati sa tijela. Cijeli taj proces traje sedmicama.
Epiderma je podijeljena u slijedećih pet slojeva, nabrojanih od vrha prema dolje:
Epiderma biljaka uredi
Reference uredi
- ^ Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.