Ekmanov broj, koji je naziv dobio po V. Walfridu Ekmanu, je bezdimenzionalni broj koji se koristi za opisivanje geofizičkih fenomena u okeanima i atmosferi. Broj karakteriše omjer viskoznih sila u fluidu i fiktivnih sila koje nastaju uslijed planetarne rotacije.

Općenitije, u bilo kojem rotirajućem strujanju, Ekmanov broj je omjer viskoznih sila i Coriolisovih sila. WKada je Ekmanov broj mali, disturbances are able to propagate before decaying owing to frictional effects. Ekmanov broj opisuje red veličine debljine Ekmanovog sloja, granični sloj u kojem je viskozna difuzija izjednačena sa Coriolisovim efektom, prije nego sa uobičajnom konvektivnom inercijom.

Definicije uredi

Broj je definisan kao:

 

gdje je:

D - karakteristična (najčešće vektikalna) skala dužine fenomena
ν - kinematička vrtložna viskoznost;
Ω - ugaona brzina planetarne rotacije
φ - geografska širina.

Član 2 Ω sin φ je Coriolisova frekvencija.