Džamija u Kraljevoj Sutjesci
Džamija u Kraljevoj Sutjesci nalazi se na lijevoj obali rijeke Trstionice, u Kraljevoj Sutjesci, općina Kakanj, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
| Džamija u Kraljevoj Sutjesci | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Kakanj, Kraljeva Sutjeska |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Specifikacije | |
| Dužina | 13,10 m |
| Širina | 7,93 m |
| Munare | 1 |
| Materijali | Drvo i čarpić |
Historija uredi
O Džamiji u Kraljevoj Sutjesci ima malo historijskih podataka. Nije sačuvana vakufnama osnivača, niti je sačuvan tarih sa hronogramom, a o objektu nema tačnih niti pouzdanih podataka o njegovom nastanku.
Deseti muharem je tradicionalni datum u kome muslimansko stanovništvo u okolini Kraljeve Sutjeske proslavlja Muhamedov rođendan. Održavanje mevluda u Kraljevoj Sutjesci uvršteno je kao jedno od četiri najznačajnije manifestacije Rijaseta Islamske zajednice u BiH.[2]
Legenda uredi
Po narodnom predanju džamija potiče iz 1463. godine, kada je Kraljeva Sutjeska bila na vrhuncu svoga razvitka. Tradicija kaže da je džamiju podigao Mehmed II Osvajač, nakon osvajanja Bobovca, i to za samo nekoliko dana [3] U vrijeme srednjovjekovnog turskog osvajanja bila je pogranična džamija, u narodu poznata kao Vojnička džamija.
Opis uredi
Džamija je pravougaone osnove, dimenzija 7.93 x 13.10 m. Zidana od čerpića uz korištenje drvenih hatula (temelji i zidovi prizemlja centralnog prostora džamije do visine sokla izvedeni su od kamena), a spoljne i unutarnje fasade su malterisane i okrečene. Krovna konstrukcija je drvena, a kao pokrov je primijenjen dvostruko falcovani crijep. Originalni pokrov, bio je od šindre.
Munara, osmougaonog presjeka, izvedena je od 8 drvenih rubnih stubova četverouganog presjeka, a poprečni presjek ovih drvenih stubova se postepeno sužava idući od baze munare prema njenom vrhu. Vertikalna konstrukcija munare oslonjena je na podnicu izrađenu u formi drvenog roštilja koji se oslanja na poprečni nosivi zid džamije.[4]
Zatvaranjem prostora trijema, te uspostavom gasulhane, abdestahane i učionice, stavljanjem crijepa kao krovnog pokrivača, soboslikarskim intervencijama u enterijeru,džamija je izgubila na svojoj originalnosti, što se ispravlja vraćanjem na prvobitno stanje.[2]
U haremu džamije se nalazi oko 50-ak nišana.
Literatura uredi
- R. Ćulum, Monografija džamije u Sutjesci-(Kraljevoj), Visoko
- Džemal S., Proslava Mevludi-šerifa u Kraljevoj Sutjesci iz Kaknja, Glasnik Vrhovnog Islamskog starješinstva u FNRJ, VIII (XX)/1957; br.10-12, Sarajevo, 1957
- Filipović, Milenko S., Visočka nahija, Mak, Biblioteka Trag; knj.1, Visoko - Srpska kraljevska akademija, Beograd, 1928.)
Reference uredi
- ^ "Džamija u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 7. 5. 2017.[mrtav link]
- ^ a b "Kraljeva Sutjeska, tradicija čuvana stoljećima". Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "P. Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću". Veselin Masleša, Sarajevo, 1973 - BIBLIOTEKA KULTURNO NASLIJEĐE. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016.
Vanjski linkovi uredi
- Jedna od najstarijih džamija Arhivirano 3. 11. 2019. na Wayback Machine
- Džamija sultana Mehmeda II Arhivirano 12. 11. 2017. na Wayback Machine
- Džamija na karti
- Kraljeva Sutjeska Arhivirano 23. 10. 2017. na Wayback Machine
