Careva ćuprija

most

Careva ćuprija ili Carev most je most koji se nalazi preko Miljacke u Sarajevu, prekoputa Careve džamije po kome je most dobio svoje ime. Most je od 2009. nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Careva ćuprija
PremošćujeMiljacku
MjestoSarajevo
Vrijeme gradnje1462.
Rušenje1619.
1628.
1739.
1791.
Saniranje1792.
Materijalkamen
Ovaj članak govori o mostu u Sarajevu, za istoimeno selo selu u općini Olovo pogledajte Careva Ćuprija

Historija uredi

Prvobitni most sagradio je plemić Isa-beg Ishaković prije 1462, malo niži od današnjeg (ispred ulaza u istoimenu džamiju - Careva džamija). Nije pouzdano sigurno da li je most bio kameni ili drveni, ali tradicija zna da je bio građen od drveta, a u 16. vijeka bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg je zamijenio kamenim mostom.[2] Most se u nekim izvorima spominje kao Isabegova ćuprija, a od polovine 17. vijeka naziva se Carevom ćuprijom. Most je više puta rušen i obnavljan. Godine 1619. srušen je u poplavi, a ubrzo popravljen. U aprilu 1739. nabujala Miljacka je oštetila Carevu, Latinsku i Ali-pašinu ćupriju, a ubrzo su sva tri mosta obnovljena. Petnaestog novembra 1791. Miljacka je porušile sve sarajevske mostove, osim Šeher-Ćehajine ćuprije, pa i skoro čitavu Carevu ćupriju. Neposredno nakon ovog događaja preko Miljacke, u blizini Careve ćuprije, su sagrađena dva drvena mosta. Most je obnovio 1792. trgovac i bogataš hadži Mustafaga Bešlija (-1796.). Tom prilikom je Mehmed Džudi ef. Čohadžić spjevao tarih (natpis) o obnovi mosta: [3]

"To znači: Vlasnik hajra, aga vojske darežljivih, hadži Bešli aga kome se dobra dova čini:

Vidio je da je nesreća poplave porušila ovu ćupriju te ju je u ime Boga obnovio i sazidao.

Kada je dosuđeno da Božijom dobrotom bude gotoova, rekao je Džudija u dvije polovice stiha njoj dva tariha:

Hadži Bešlijina ćuprija je uistinu poput Iskenderova zida; Divna ćuprija građeniva Bešlije H. Mustafe 1207. " (1792/93). [4]

Koncem 19. vijeka, za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, most je srušen zbog lošeg stanja u kojem se nalazio, nakon čega je sagrađen novi po ugledu na prvobitni most. Most je sačuvao svoj izvorni naziv.

Reference uredi

  1. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2024-01-06.
  2. ^ "Sarajevski mostovi simboli vremena | Sarajevo.ba". www.sarajevo.ba. Pristupljeno 2024-01-06.
  3. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 229-231, Veselin Masleša
  4. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 231, Veselin Masleša