Antipater
Antipater ili Antipatar (397. p. n. e. - 319. p. n. e.), general i političar antičke Makedonije.[1][2] Nakon smrti Aleksandra Velikog postao je 323. p. n. e. regent[3] Makedonije i Grčke a 321. p. n. e. regent cijelog Aleksandrovog carstva. Njegova smrt označila je konačni kraj i početak raspada carstva u dugotrajnim ratovima dijadosa.
Antipater se prvi put spominje 347. p. n. e. u toku pregovora koji su vodili Filip II Makedonski i Atina. Nakon Filipovog ubistva 336. p. n. e. podržao je Aleksandra u borbama oko nasljedstva. Kada je Aleksandar 334. p. n. e. krenuo na vojni pohod na Perziju Antipater je postao upravitelj Makedonije i Grčke. Tokom cijelog Aleksandrovog pohoda Antipater mu je redovito slao vojna pojačanja iz Makedonije i Grčke. Porazio je Agisa III, kralja Sparte, u bici kod Megalopolisa, 331. p. n. e. Antipater u Grčkoj nije bio popularan zbog podržavanja oligarhije.
Nakon Aleksandrove smrti 323. p. n. e. Atina i Etolski savez pokrenuli su Lamijski rat kojim su htjeli odvojiti grčke gradove od Makedonije. Pobjedom Antipatera u bici kod Kranona, 322. p. n. e. Grčka je pokorena. Antipater se zatim pridružio ostalim generalima; Krateru, Antigonu, Ptolemeju i Seleuku protiv Perdike, glavnog regenta carstva. Perdika i Krater su ubijeni u borbama 321. p. n. e., pa je Antipater imenovan regentom za cijelo carstvo i tutorom Filipa III Arideja i Aleksandra IV Makedonskog. Umro je prirodnom smrću. Antigonov sin Kasandar postao je 305. p. n. e. makedonski kralj.
Reference uredi
- ^ "Antipater - Ancient Greek (LSJ)". lsj.gr. Pristupljeno 28. 7. 2023.
- ^ "Antipater | Macedonian General, Alexander the Great & Rule | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 7. 2023.
- ^ Wasson, Donald L. "Antipater (Macedonian General)". World History Encyclopedia (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 7. 2023.