Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi

Abu Abudllah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi[1] (oko 780. - oko 840.) bio je perzijski i muslimanski učenjak iz bagdadske Kuće mudrosti.

Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi
Rođenjeoko 780.
Khwarazm
Smrt850.
EtnicitetPerzijanac
PoljeMatematika, Geografija, Astronomija,
Utjecao/-la naAbu Kamil Shuja' ibn Aslam
Poznat(a) poTraktati o algebri i indijskim brojevima

Proučavao je različite oblasti nauke kao što su: matematika, astronomija i geografija tokom perioda Abasidskog halifata.

Poznat je kao pronalazač algebre, koja je ime dobila po naslovu jedne njegove knjige. Zaslužan je za širenje indijskih brojeva po Zapadu. Zbog doprinosa u oblasti algebre smatra se kao otac[2][3] ili osnivač[4][5] algebre.

Dostignuća uredi

 
Stranica iz al-Khwarizmijeve Algebre

Al-Khwarizmi doprinosi matematici, geografiji, astronomiji i kartografiji postavili su osnovu razvoja u algebri i trigonometriji. Njegov sistematski pristup rješavanju linearnih i kvadratnih jednačina doveo je do algebre, riječi koja je izvedena iz naslova njegove knjige o ovoj temi, "Komendijska knjiga o izračunavanju dovršavanjem i balansiranjem".[6]

Izračun s hinduističkim brojevima, napisan oko 820, bio je uglavnom odgovoran za širenje hinduističko-arapskog numeričkog sistema po Bliskom istoku i Evropi. Na latinski je preveden kao Algoritmi de numero Indorum. Ime Al-Khwarizmi, prevedeno kao (latinski) Algoritmi, doveo je do izraza "algoritam".

Neki od njegovih radova bili su zasnovani na perzijskoj i babilonskoj astronomiji, indijskim brojevima i grčkoj matematici.

Al-Khwarizmi je sistematizirao i ispravio Ptolomejeve podatke za Afriku i Bliski istok. Druga velika knjiga bila je Kitab surat al-ard ("Slika Zemlje"; prevedeno kao Geografija), koja predstavlja koordinate mjesta zasnovane na onima iz Ptolomejeve geografije, ali s poboljšanim vrijednostima za Sredozemno more, Aziju i Afriku.

Pisao je i o mehaničkim uređajima kao što su astrolab[[7] i sunčani sat. Pomagao je u projektu za određivanje obima Zemlje i u izradi mape svijeta za al-Ma'muna, halifu, nadgledajući 70 geografa.[8] Kada su se u 12. vijeku njegova djela proširila Evropom preko latinskih prevoda, to je imalo dubok uticaj na napredak matematike u Evropi.

Al-Khwarizmi (Abu Jafar Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi) je uveo modernu numeričku notaciju. Malo se zna o njegovom životu; bio je član bagdadske Akademije nauka i pisao o matematici, astronomiji i geografiji. Njegova knjiga Algebra (Hisab al-jabr w’al-muqabala) uvela je ovo ime, mada se veliki dio knjige bavi računanjem. On daje opći metod (al-Khwarizmijevo rješenje) za nalaženje dva korijena kvadratne jednačine. Naime, pokazao je da jednačina oblika:

 

gdje je   ima korijene:

 

 

U svojoj knjizi o indijskim numeralima on je opisao indijsku notaciju (pogrešno nazvanu "arapskim" numeralima), u kojoj vrijednost numerala zavisi od njegovog položaja, te koja, također, uključuje i nulu.

Riječ algoritam potiče od njegovog imena prilagođenom latinskom jeziku, algoritmi.[9] Od njegovog imena također vode porijeklo španska riječ[10] guarismo i portugalska riječi algarismo. Obje riječi nose značenje cifra.[11]

Notacija (koja je u Evropu stigla u latinskom prijevodu poslije 1240.) od ogromne je praktične vrijednosti i njeno prihvatanje je jedan od velikih koraka u matematici. Iz sačuvanih rukopisa vidi se da je deset znakova (1-9 i 0) imalo skoro svoj sadašnji oblik sredinom 14. vijeka.

Iranska istraživačka organizacija za nauku i tehnologiju svake godine dodijeljuje Internacionalnu nagradu Khwarizmi za dostignuća u oblasti matematike, čiji su internacionalni sponzori svjetska organizacija za intelektualnu svojinu, UNESCO, Međunarodna federacija udruženja pronalazača, Stalni komitet za naučnu i tehnološku saradnju OIK-a, Komisija za nauku i tehnologiju za održivi razvoj, Akademija nauka sa sjedištem u Trstu, Islamska organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu, te UNDP.

U godini 2007. dobitnik ove nagrade je bio prof. dr. Muharem Avdispahić, redovni profesor na Prirodno - Matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za izuzetna naučna dostignuća.[12][13]

Reference uredi

  1. ^ "Al-Khwarizmi | Biography & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 25. 8. 2023. Pristupljeno 21. 9. 2023.
  2. ^ Boyer, Carl B.; Merzbach, Uta C. (25. 1. 2011). A History of Mathematics (jezik: engleski). John Wiley & Sons. ISBN 978-0-470-63056-3.
  3. ^ S Gandz, The sources of al-Khwarizmi's algebra, Osiris, i (1936), 263–277
  4. ^ https://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/MATH104/20010-11/HistoryOfAlgebra.pdf, Arhivirano 27. 3. 2019. na Wayback Machine "The first true algebra text which is still extant is the work on al-jabr and al-muqabala by Mohammad ibn Musa al-Khwarizmi, written in Baghdad around 825"
  5. ^ Esposito, John L. (6. 4. 2000). The Oxford History of Islam (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 188. ISBN 978-0-19-988041-6.
  6. ^ Yahya Tabesh; Shima Salehi. "Mathematics Education in Iran From Ancient to Modern" (PDF). Sharif University of Technology. Arhivirano (PDF) s originala, 16. 4. 2018. Pristupljeno 16. 4. 2018.
  7. ^ Joseph Frank, al-Khwarizmi über das Astrolab, 1922.
  8. ^ "al-Khwarizmi". Encyclopædia Britannica. Arhivirano s originala, 5. 1. 2008. Pristupljeno 30. 5. 2008.
  9. ^ al-Daffa 1978
  10. ^ Donald E. Knuth, Algorithms in Modern Mathematics and Computer Science Arhivirano 7. 11. 2006. na Wayback Machine. Springer-Verlag. 1979. ISBN 0-387-11157-3.
  11. ^ Gandz, Solomon (1926). "The Origin of the Term "Algebra"". The American Mathematical Monthly. 33 (9): 437–440. doi:10.2307/2299605. ISSN 0002-9890.
  12. ^ http://old.unsa.ba/s/images/stories/AMOB/VI/Biografija.pdf
  13. ^ d.o.o, OliveBH. "Nagrada "Khwarizmi" Muharemu Avdispahiću". infobiro.ba. Pristupljeno 21. 9. 2023.

Izvori uredi

Dodatna literatura uredi

Bibliografija uredi

Algebra uredi

Artimetika uredi

Astronomija uredi

Trigonometrija sfera uredi

  • B.A. Rozenfeld. "Al-Khwarizmi's spherical trigonometry" (Russian), Istor.-Mat. Issled. 32–33 (1990), 325–339.

Jevrejski kalendar uredi

Geografija uredi

Opste reference uredi