Abdominalna hirurgija

Abdominalna hirurgija se bavi bolestima trbušnje duplje i trbušnog zida u slučajevima kada je potreban hirurški tretman[1]. Može se podijeliti na više oblasti:

  • Hirurgija trbušnog zida se odnosi uglavnom na liječenje različitih vrsta kila.
  • Hepatobilijarna hirurgija se odnosi na hirurgiju jetre, žučnih vodova i gušterače
  • Hirurgija debelog crijeva i analne regije (proktologija)

Abdominalnom hirurgijom se bave opći hirurzi i subspecijalisti abdominalne hirurgije.

Definicija uredi

Bilo koja operacija sa incizijom abdomena se može svrstati u ovu kategoriju. Najpoznatije operacije iz ove kategorije su apendektomija, holecistektomija, gastrektomija, herniorafija i laparatomija. Laparoskopija je metoda koja koristi specijalni teleskop i insuflator ugljičnog dioksida da bi se kreirao virtualni prostor u kojem se mogu raditi neke od pobrojanih operacija.

Priprema za abdominalne operacije uredi

Prilikom preoperativne pripreme urade se laboratorijski testovi, snimak pluća i testovi za ispitivanje srčane funkcije uz konzultaciju internista i anesteziologa. Uklanjanje dlaka se vrši posebnim strojevima za skidanje dlaka neposredno prije operacije jer brijanje je povezano sa većom incidencijom infekcija zbog oštećenja kože. Koža se opere dezinfekcionim sredstvima od bradavica do pubične regije. Šest sati prije operacije se ne uzima hrana i tečnost.

Postoperativno praćenje pacijenata uredi

Nakon operacije medicinske sestre provjeravaju sadržaje drenova, da li pacijent zadovoljavajuće diše i bilježe unos tečnosti, količinu izlučene mokraće i drugih tekućina. Pacijent se savjetuje da udahne duboko svaki sat, provjerava se prohodnost disajnih puteva, krvarenja rana i slično. Prate se vitalni parametetri pacijenta. Pacijenti ovisno o operativnom zahvatu ne uzimaju hranu na usta u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana i u tom periodu primaju infuzione otopine.

Wikisource uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi